Porinućem u more drvene barke, NVO „Mediteranski centar fotografije” iz Bara još jednom je skrenula pažnju na potrebu očuvanja mediteranskog duha i načina života, kao i kulturne maritimne baštine našeg primorja. Drvenu barku koja nosi ime „Gavrilo” (reg. ozn. BR. 510), i u vlasništvu je Anta Bakovića, predsjednika ove NVO, restaurirao je Pablo Preka iz Albanije, a služiće u turističke i propagandne svrhe.
NVO „Mediteranski centar fotografije”, koju predvodi čuveni barski fotograf Baković, od samog osnivanja pokrenula je projekat „Omnia Vita Ex Mare”, u okviru kojeg je organizovano niz manifestacija koje bi trebalo da ukažu na značaj očuvanja mora i mediteranskog duha i tradicije.
Prema riječima Bakovića, dio maritimne kulturne baštine su i drvene barke, koje su sve manje u upotrebi i postoji ozbiljna prijetnja da ih prekrije veo zaborava. On ističe da stari drveni čamci imaju svoju istoriju, te da su oni i njihovi vlasnici dio ambijenta u kojem se živjelo, dio tradicije i kulture.
– Crnogorskom turizmu i našim obalama nedostaju škoji, molovi, mandraći... Trebalo bi dati malo prostora za drvene barke, vesla, mrežu, feral, koji su zapravo ploveći muzejski eksponati, ponuda divlje ljepote, nasuprot velikim, plastičnim čamcima koji nas sve više okupiraju. Gostu bi mogli da ponudimo plovidbu uz ribarenje u tradicionalnoj drvenoj barci, sa feralom, parangalom, pendulom, mrežom, da ga zapljusne val, da doživi pravu mediteransku noć i adrenalin – kaže Baković, koji se, inače, u Bar doselio prije četiri decenije i donio i sačuvao duh Dalmacije i Mediterana.
– Omogućimo restauriranim i originalnim drvenim čamcima, koji imaju epitet oldtajmera državnu finansijsku potporu za održavanje, registraciju i druge benefite, dajući im time spomenički legitimitet i zaštitu mediteranske Crne Gore. One su dio slike južnog Jadrana, koja bi njihovim nestajanjem bila znatno siromašnija – kaže Baković.
Sa njim se slažu i iskusni barski ribari, koji čitav život provode na moru i uz more.
– Drveni čamci jesu zahtjevni za održavanje, ali pružaju posebno zadovoljstvo i dio su srca svakog ribara i pomorca, i naše tradicije – kaže Boško Ivanović, predsjednik Udruženja ribara i vlasnik nekoliko ribarica, i dodaje:
– Mi ribari se pomažemo i poštujemo, sarađujemo sa svim malim ribolovcima i podržavamo sve što radi Anto Baković. Svi smo zadovoljni što je još jedan drveni čamac zaplovio našim morem – kaže Ivanović, i ističe da su svi njegovi brodovi drveni.
Dragoljub Bajković, predsjednik Udruženja proizvođača ribe, koji je zajedno sa kolegama ispratio porinuće drvene barke u more, kaže da su troškovi veliki, te da je to jedan od razloga što mnogi ribari prelaze na plastične čamce.
– Moj burazer i ja smo imali drveni kuter, vojni, i to je velika odgovornost i posao, svake godine mora da se vadi iz mora i održava. Veliki su troškovi, ali nijedan ne može biti kao drveni čamac ili brod, što se tiče stabilnosti i održavanja na moru. Takođe, sam izgled i ljepota su prednost drvenih čamaca i brodova, plastični nikada ne mogu biti tako lijepi – kaže on.
D.S.
Podrška brojnih prijatelja
Prema riječima Pabla Preke, drvene barke zahtijevaju posebnu brigu. Kako kaže, ova barka spremna je za bar još 20 godina života u moru. Za zanatsko umjetnički rad komplimente je dobio i od Bakovića.
– Pablo je zanatski dio posla odradio zaista vrhunski, što se da vidjeti. Podršku sam imao i od brojnih prijatelja koji su, kao i ja, zaljubljenici u stare drvene brodove. Kako je projekat bio volonterski, neću pominjati nikog posebno da bi izbjegli marketinšku notu. Znam da su svi sretni zbog uspješnog završetka projekta, i da ćemo svi zajednički uživati u čarima i ugođaju koji nosi plovidba „Gavrilom” kojeg smo vratili u more – rekao je Baković.